Kako ne postoji dio tijela koji nije obavijen i prožet fascijom, slikovito možemo reći da je mali nožni prst povezan s okom. Fascija se u sve „petlja“ i može utjecati na zdravlje cijelog tijela. Ako je tako važna, možda se pitate zašto prije niste čuli za nju? Fascija je postala fascinantna znanstvenicima tek posljednjih desetak godina, a u stručnim krugovima često izaziva oprečne stavove. Za kirurge to je tkivo koje jednostavno prerežu kako bi došli do organa, dok je za osteopate, kiropraktičare i holističke fizioterapeute mnogo više.

Fascija je komponenta mekog vezivnog tkiva koja prožima cijelo tijelo oblikujući trodimenzionalnu mrežu strukturne potpore. Prožima i okružuje sve organe, mišiće, kosti i živce te osigurava optimalnu okolinu za njihovu funkciju“, postoji površinska fascija, duboka ili mišićna fascija, visceralna fascija, tj. fascija unutarnjih organa i meningealna, odnosno fascija živčanog sustava. Nama je posebno zanimljiva mišićna fascija jer može znatnije utjecati na naše kretanje.
Najčešći uzroci zbog kojih fascija nije mobilna i elastična su: tjelesni stres (npr. akutna ozljeda, operacija, tjelesno preopterećenje, imobilizacija, izloženost visokoj ili niskoj temperaturi i sl.), kemijski stres (izloženost nečistom zraku, kemikalijama, alkoholu, cigaretama, lijekovima i nezdravoj prehrani) te psihoemocionalni stres.

Fascija zbog toga gubi elastičnost i sprečava istezanje tkiva u svim smjerovima, što se negativno manifestira na zdravlje. „Tjelesne traume mogu prouzročiti bol na mjestu traume ili, češće, na mjestu kompenzacije izazvane tom traumom, dok poremećaji u fasciji uzrokovani psihoemocionalnim stresom često nastaju u vratu, ramenima, križima i preponama, što može voditi narušenom držanju tijela“, starenje te smanjenje mobilnosti tijela može biti uzrok zategnute fascije. Zbog toga se možda ujutro nakon ustajanja iz kreveta osjećate ukočeno. Premda su ovo najčešći slučajevi fizičke manifestacije poremećaja u mišićnoj fasciji, promjene na njima, mogu čak izazvati autoimune ili kronične bolesti poput karcinoma.
Uloga fascije je višestruka:
• Ona omogućuje da se svaki organ u svakom trenu nalazi na točno za njega predviđenom mjestu. Zato se kako god mi hodamo, trčimo, padamo, skačemo ili bilo što drugo, naši organi uvijek nalaze na istom mjestu ali međusobno klize.
• Ona ima protektivnu ulogu. Kada se organi ne bi nimalo pomicali lijevo-desno, gore-dolje ili naprijed natrag i najmanja fizička trauma bi mogla biti pogubna. Fascija ”pohranjuje” fizičke traume. Svaki udarac, svaka posjekotina, svaka operacija, koliko god ona stara bila, uzrokuje ožiljke na fascijama. Kod lakših trauma dolazi do gubitka vode između slojeva fascija i oni više ne mogu adekvatno klizati. Samim time ponovo možemo zaključiti da će se dogoditi lančana reakcija koja će pomalo blokirati pokret i drugih dijelova tijela. Zbog toga npr. uganuće gležnja ili lom kostiju na stopalu može uzrokovati (ako se adekvatno ne tretira), primjerice, bol u leđima. Naravno, neće svaka trauma uzrokovati posljedice. Tijelo je najsavršeniji stroj i ono će kompenzirati na način da će drugim putem pokušati izvesti pokret. Posljedice ovise o tome koliko je velika trauma. Da li je određenoj traumi prethodilo još trauma, hoće li se na traumu nadovezati još novih, itd.
• Operacijski rez uzrokuje stvaranje kolagenog tkiva. Kolageno tkivo je neelastično i ne dopušta pokret, stoga je potrebno nakon operacije raditi tretman ožiljka kako bi se pokret oslobodio i prevenirala bol (primjer – kod određenog broja žena, nakon carskog reza znaju se javiti konstantni bolovi donjeg djela leđa koji nikako ne popuštaju – tretman ožiljka može biti rješenje). Nikako ne preporučujem operativno ”rješavanje” priraslica u ožiljku. Svaki novi rez može uzrokovati novo nagomilavanje kolagena te se ubrzo nađete u začaranom krugu.
